Priče i legende o omiškim gusarima

Nekoć davno, puno prije berberskih korsara, karipskih pirata, braće Barbarossa i Crnobradog, na obalama Jadranskog mora nalazio se gradić reputacije koja i danas stotinama godina poslije, pomalo ledi krv u žilama.

Poznat kao gnijezdo opasnih gusara, Olmissum se podno strme kamene litice opasan zidinama ugnijezdio na ulazu u moćni kanjon i ušće smaragdno zelene rijeke u more. Nekoliko stotina metara visoka brda, od prirode dani gorostasi, stražarili su danonoćno čuvajući mu leđa. Između njih vijugala je ženstveno zanosna rijeka Cetina, hrleći u konačan zagrljaj s morem. Od pamtivijeka ona je na svom putu napajala žedna krška polja, ljude i blago kako se nazivala stoka. Dok je rijeka napajala i spajala grad sa zaleđem, more ga je spajalo sa svijetom. Pjenušava morska bespuća, naizgled bez cilja, bila su zapravo nevidljiva karta putova u druge zemlje i gradove na njihovim obalama.

Stanovnici Olmissuma živjeli su u turbulentnim vremenima brojnih previranja, borbi za vlast, osvajanja, pljački i ratovanja. Trebalo je puno hrabrosti i domišljatosti za iznaći način kako preživjeti i sačuvati neovisnost te ostati slobodan.

Pod vladavinom stare hrvatske plemićke obitelji Kačić to im je i pošlo za rukom te su uspjeli odolijevati tadašnjim velesilama čak dvije stotine godina. Vladali su Jadranskim morem i obližnjim otocima brodicama na vesla sve od Splita do Dubrovnika. S njima su se sklapali sporazumi i potpisivali ugovori, plaćala im se pravda za neometanu plovidbu i mir po oružju. Oni su pak priznavali carstva i kraljevstva pod čijom je vlašću bila njihova kneževina zadržavajući stav ravnopravnih kao vladara svoje zemlje i mora. Njihove brodice predstavljale su strah i trepet na izuzetno važnom pomorskom putu između Venecije i Konstantinopola, odnosno smetnju brojnim trgovačkim i križarskim brodovima. Protiv njih su se pokretali ratovi te ih se u službenim spisima nazivalo gusarima.

U društvu kneginje i majke jednog od najpoznatijih omiških knezova slijedite stope nekada opasnih stanovnika Olmissuma, danas grada Omiša. Zavirite u njihovu obrambenu utvrdu, saznajte kako su se zvale i izgledale njihove brodice i gdje su ih čuvali, kojim su se pismima koristili, do kuda su plovili i zašto gusarstvo kao zanimljiv dio hrvatske pomorske baštine nije ono što mislite da je.

Dođite… ako se usudite. I ne zaboravite ponijeti vrećicu sa zlatom. Grr!

Otkrijte još priča iz srednje Dalmacije:

• https://dalmatiastorytelling.com/hr/story/biokovska-vila-otkriva-tajne-planine/

• https://dalmatiastorytelling.com/hr/story/neispricane-price-dalmatinske-zagore-zagvozd/