Storytelling hunter
Zaboravljeni carski projekt: Kako su Ogorani ukrotili Duboku dragu
Iznad Gornjeg Ogorja, na obroncima planine Svilaje, smješten je strmi i uski klanac Duboka draga. Gledajući danas ovaj prostor uokviren gustom šumom crnog bora, bagrema i bukve, teško je zamisliti da je nekada bio prepun opasnih bujičnih tokova. Povijest ovog dijela Dalmatinske zagore pamti dane kada bi jake kiše i naglo otapanje snijega pokrenuli silovite vodene valove niz klanac. Te su bujice intenzivno erodirale tlo, uništavale oskudna polja lokalnih težaka i ugrožavale sama naselja u podnožju.
Rješenje je stiglo potkraj 19. i početkom 20. stoljeća pod okriljem austrougarske vlasti i cara Franje Josipa I. Državna uprava tada je pokrenula opsežne šumarsko-tehničke radove diljem Dalmacije radi sanacije krških bujica. U Dubokoj dragi realiziran je cjelovit hidrotehnički sustav za obranu od erozije, koji i danas svjedoči o preciznosti onodobne austrijske inženjerije i predanom radu lokalnog stanovništva.
Sustav u Dubokoj dragi čine 33 kaskadne suhozidne brane (prizidnice ili prezide) postavljene poprijeko za usporavanje bujice i masivni uzdužni zidovi (priboji ili prioboji) koji učvršćuju bokove klanca. Dok je carska blagajna osiguravala sredstva za inženjere i stručne klesare, lokalno stanovništvo Ogorja sudjelovalo je u gradnji kroz obvezan rad (“tlaku”), osiguravajući i stoku za prijenos materijala kroz nepristupačan krš. Zajedno su ugradili više od 1.480 kubika kamena (procijenjena vrijednost, a ne točan podatak), a krunu ovog carskog projekta činilo je paralelno pošumljavanje sliva, čije je korijenje trajno vezalo tlo.
Više od stotinu godina kasnije, ovaj se sustav pokazuje kao iznimno uspješan. Opasna je bujica trajno sanirana, a šuma je potpuno preuzela zaštitnu ulogu. Danas ovih 33 prizidnica i popratni priboji stoje skriveni u zelenilu kao vrijedan povijesno-graditeljski spomenik, dok originalna svjedočanstva, nacrte i carski pečat ovog projekta i dalje čuva Državni arhiv u Zadru.
Vrijednost projekta kroz povijest i današnjicu (AI procjena – zanimljivo ali uzeti s rezervom u svrhu ‘zabave’)
Budući da točni financijski dokumenti za ovaj lokalitet nisu široko dostupni, uz pomoć umjetne inteligencije napravljena je rekonstrukcija i procjena vrijednosti radova. Temeljem arhivskih podataka o sličnim austrougarskim projektima u obližnjem kanjonu Sutina te onima oko Senja i Zadra, dobivene su sljedeće računice:
-
- Carska investicija: Projekt je u to doba stajao između 20.000 i 40.000 austrougarskih kruna. Kako je valuta bila vezana za zlatni standard, carstvo je u Ogorje uložilo protuvrijednost od 6 do 12 kilograma čistog zlata.
- Današnja vrijednost: Da se ovakav masivan sustav od 33 pregrade i popratnih priboja ide graditi danas na jednako nepristupačnom krškom terenu, moderna investicija iznosila bi između 650.000 € i 950.000 €.
Fotografije primjera prezida preuzete su kao ilustracija tekstu iz rada „Why do we build check dams in Alpine streams? An historical perspective from the French experience” autora G. Pitona i suradnika (2017.), objavljenog u časopisu Earth Surface Processes and Landforms (doi: 10.1002/esp.3967). [1]
Ostale fotografije: Renata Tešija
Fotografije su s lokacije Duboka draga. Kameni rub se vidi na prvoj lokaciji (pokošeni travnjak) te kada se približite moguće je vidjeti cijelu strukturu ali ih je teško fotografirati.
Ako imate više informacija, skica, znanstvenih radova i fotografija o radovima u Dubokoj dragi, pošaljite ih na: dalmatiastorytelling@gmail.com.
