Autentična dalmatinska kuća u Vrisniku 21.12.2023. bila je mjestom predstavljanja prve knjige autorice Klaudije Gamulin pod nazivom PAŠURATE – SLATKO “NA GLOGOJ”, čiji izdavač/nakladnik je obrt Riva iz Staroga Grada na Hvaru. Predstavljanje je upriličeno na OPG-u Terra Archaica, a u organizaciji udruge Povratak korijenima koja ima za misiju promicanje kulture ruralnih područja.

Recenzije za knjigu su napisale profesorica Zorka Bibić iz Hvara, te čakavska pjesnikinja i spisateljica Marica Buratović iz Staroga Grada, a u predstavljanju knjige uz autoricu su sudjelovale profesorica Ivana Belić Mustapić i nastavnica slastičarstva Viktorija Čolić Serdar. Inače, za one koji to ne znaju, pašurate su hvarski naziv za priobalnu inačicu fritule, a “na glogoj” znači spravljanje tijesta zaparivanjem brašna.

Za pašurate, slasticu različitih naziva i pripreme, koja je nedvojbeno najraširenija na Mediteranu, kažu da je bila poznata još u antici. Najraniji spomen o pašuratima sa otoka Hvara može se datirati u drugu polovicu 19.st. Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg (2017.-2023.) istraživanja i sastavljena je od dva dijela. Općenito o pašuratima u prvom dijelu knjige i recepti kao sastavni dio drugog dijela. Riječ je o pozamašnom, nevjerojatnom broju od čak 74 različita recepta za istu slasticu. O svojoj prvoj knjizi, monografiji o otočkoj slastici autorica kaže:

“U iščekivanju Božića, predblagdansko vrijeme uvijek nas, bez razlike, sjeti na djetinjstvo i pobudi sjetnu toplinu oko srca. To je vrijeme koje evocira uspomene na prošla vremena, toplinu doma, obiteljska druženja oko stola i tradiciju koja sve to dodatno začini. Nama na Hvaru, najbliže srcu su naravno tradicije od Božića našega otoka. A njih nalazimo slušajući klapske kolendne pjesme, uz bićerin prošeka, odlazeći na mise zornice, u svjetlosti ognja pred crkvama ali ponajviše u vlastitom domu gdje vrijeme adventa povezujemo s okusima i mirisima koje od rođenja nosimo zapisane i sačuvane u sjećanju kao najveće blago.

Slatka priča o pašuratama – slastici “na glogoj”, nastala je kao doživljaj nakon prve manifestacije i obilježavanja adventa pod nazivom “Vrime od Božića” u Starome Gradu 2017.godine. Zapisi i prikupljeni materijali donose uvid o tome kada i kako su recepture za pašurate nastajale i mijenjale se tijekom vremena. Osim toga, knjiga otkriva kako je ova slastica zavela svih, te je tako našla svoje počasno mjesto u kolendnim pjesmama, glazbi, poeziji te u raznim otočkim štorijama. Slatka priča ne bi bila zaokružena da nam ne nudi jednako zanimljive i druge slastice karakteristične i specifične za otok Hvar. Bez obzira o kojoj se slastici radi, sve one nose zajednički nazivnik u savršeno i pažljivo izbalansiranim sastojcima i mirodijama čija kombinacija stvara trajni okusni pečat koji se nikad ne zaboravlja, već pamti za čitav život.

Ljudi na otoku Hvaru pričaju svojevrsnim lokalnim dijalektom. A kako je čakavski jezik 2023. godine proglašen službenim, tako su i riječi i izrazi koje domaćice koriste pri spravljanju slastica na dijalektu, s razlogom uvrštene u zasebno poglavlje ove knjige. Osim toga, čakavske riječi i izrazi, čine slastice osebujnijima bilo da se domaćica hvali ili grinta jer joj kolač nije uspio.

Pašurate – slatko “na glogoj”, nije samo još jedna u nizu dalmatinskih kuharica, čak štoviše, to uopće nije kuharica kako bi ste na prvu promislili. Ona prikazuje koliko je ta slastica ukorijenjena u našem društvu, koliki je njen značaj u evociranju najnježnijih uspomena, te kako se kroz vrijeme stvarala i nadograđivala. Kroz dvjesto godina, vrijeme i prilike utjecali su na pašurate ali one su uvijek ostale jednako svima neodoljive. Knjiga predstavlja znanja i vještine, u nezapisanoj oporuci i nevidljivoj “doti” – mirazu majke koja je, isključivo svojim primjerom u praksi, ostavljala u nasljedstvo svojim kćerima.

Zapisi o pašuratima, zalog su za budućnost, ali nude i ohrabrenje da se i vi uputite u avanturu pravljenja zlatnih Božićnih kuglica. Ova sjajna knjiga o pašuratama zasigurno će dati doprinos gastronomskoj baštini otoka Hvara, sačuvati staro umijeće pravljenja “na glogoj”, te je za se nadati da će uz kulturne i povijesne vrednote, Otok sunca, mora i soli dodatno zasladiti.”